Za prodaju kuće:
– zemljišno knjižni izvadak (Općinski sud, zemljišno-knjižni odjel),
– kopija katastarskog plana (katastar),
– posjedovni list,
– potvrda o adresi i kućnom broju nekretnine (katastar, e-građani, državna geodetska uprava),
– građevinska dozvola – pravomoćna, uporabna dozvola – ukoliko ju nemate – zavod za urbanizam ili državni arhiv),
– kupoprodajni ugovor, darovni ugovor ili rješenje o nasljeđivanju (kako je vlasništvo stečeno sa plaćenim porezom na promet nekretnina),
– potrebno je u zemljišnim knjigama na vašem zemljišno knjižnom izvatku upisati POZITIVNU ZABILJEŽBU (to je dokaz da je vaša nekretnina zakonito sagrađena),
– osobna iskaznica i oib vlasnika nekretnine,
– ENERGETSKI CERTIFIKAT – navedeni certifikat je obavezan, jer bez istog ne smijemo oglašavati Vašu nekretninu,
– Za kuće starije od 1968. godine ‘Uvjerenje o izgradnji prije 1968. g.
Za prodaju stana:
– zemljišno knjižni izvadak (Općinski sud, zemljišno-knjižni odjel),
– potvrda o obročnoj otplati – otkupu, (ukoliko je stan u otkupu),
– kupoprodajni ugovor, darovni ugovor ili rješenje o nasljeđivanju (kako je vlasništvo stečeno sa plaćenim porezom na promet nekretnina),
– osobna iskaznica i oib vlasnika nekrentine,
– ENERGETSKI CERTIFIKAT – navedeni certifikat je obavezan, jer bez istog ne smijemo oglašavati Vašu nekretninu.
Građevinska zemljišta:
– Kopija katastarskog plana;
– Izvadak iz zemljišne knjige (Vlasnički list – može i s interneta) ili broj katastarske čestice i katastarska općina,
– Lokacijska informacija za zemljišta (kojeg izdaje Upravni odjel nadležnog grada ili općine),
– Osiguran pristupni put (u vlasništvu općine, države ili upisano pravo služnost prolaza),
– Uvjete o priključenju na infrastrukturu, mogućnosti priključenja na vodovodnu i električnu mrežu te gradsku kanalizaciju (potrebno i poželjno je raspitati se kod nadležnih tijela mogućnosti i troškove priključenja – ovo se pokazalo kao jako bitna informacija pri odluci kupca za kupnju zemljišta),
– Dokaz o državljanstvu kupca (preslika domovnice, osobne iskaznice ili putovnice).
Građevinska zemljišta s dozvolom :
– Kopija katastarskog plana;
– Izvadak iz zemljišne knjige (Vlasnički list – može i s interneta) ili broj katastarske čestice i katastarska općina,
– Uvjete o priključenju na infrastrukturu, mogućnosti priključenja na vodovodnu i električnu mrežu te gradsku kanalizaciju (potrebno i poželjno je raspitati se kod nadležnih tijela mogućnosti i troškove priključenja – ovo se pokazalo kao jako bitna informacija pri odluci kupca za kupnju zemljišta),
– Akt o građenju (Rješenje o uvjetima građenja, Potvrda glavnog projekta ili Građevinska dozvola),
– Projekt,
– Dokaz o državljanstvu kupca (preslika domovnice, osobne iskaznice ili putovnice).
Poljoprivredna zemljišta:
– Kopija katastarskog plana (izdaje ga Ured za katastar nadležnog grada ili općine),
– Izvadak iz zemljišne knjige (Vlasnički list – može i s interneta).
– Uvjerenje o namjeni zemljišta (kojeg izdaje Upravni odjel nadležnog grada ili općine),
– Dokaz o državljanstvu kupca (preslika domovnice, osobne iskaznice ili putovnice).
Poslovni prostori
– Izvadak iz zemljišnih knjiga,
– Kopija katastarskog plana,
– Posjedovni list,
– Građevinska dozvola, uporabna dozvola ili neki drugi dokument,
– Tlocrti (nacrtajte rukom i označite kvadraturu i dimenzije svake prostorije),
– Energetski certifikat.
Kupac, davatelj uzdržavanja i svaki drugi stjecatelj nekretnine obveznik je poreza na promet nekretnina.
Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 3% na tržišnu vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Stjecatelj nekretnine može biti oslobođen obveze plaćanja poreza na promet nekretnina ako ispunjava propisane uvjete.
Prijava porezne obveze smatra se izvršena dostavom isprava od javnih bilježnika i sudova, a obveznik poreza na promet nekretnina dužan je podnijeti obrazac Prijave prometa nekretnina samo u slučaju ako isprava nije ovjerena kod javnog bilježnika ili ju nije izdao sud ili javnopravno tijelo u okviru svojih nadležnosti odnosno po pozivu Porezne uprave.
Obveznik poreza na promet nekretnina dužan je u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina platiti poreznu obvezu, budući žalba ne odgađa izvršenje niti privremenog niti poreznog rješenja.
NAPOMENA: Stjecanje nekretnina na čiju isporuku se plaća porez na dodanu vrijednost ne oporezuje se porezom na promet nekretnina.
PDV se plaća na:
– isporuku građevine (ili njenog dijela) koja nikada nije bila nastanjena odnosno korištena uključujući zemljište na kojem se nalazi
– isporuku građevine ili njenog dijela uključujući zemljište na kojem se nalazi kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od 2 godine
– isporuku građevinskog zemljišta.
Državljani EU (+Republike Island, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške i Švicarske Konfederacije)
Ako ste državljanin ili pravna osoba iz država članica Europske unije (ili jedne od četiri europske zemlje za koje vrijede ista pravila: Republike Island, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške i Švicarske Konfederacije) stječete pravo vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima koji vrijede i za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u RH. Za stjecanje prava vlasništva nije vam potrebna suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave. Novost je i da državljani i pravne osobe iz Europske unije mogu stjecati vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, i to od 30. lipnja 2023.
Strani državljani izvan EU
Strani državljani izvan EU trebaju ishoditi suglasnost Ministarstva pravosuđa i uprave za stjecanje prava vlasništva. Davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva stranih osoba na nekretninama u Republici Hrvatskoj odlučuje se upravnim postupkom. Prvo je potrebno utvrditi postoji li uzajamnost (reciprocitet) između države iz koje dolazite i Republike Hrvatske.
Ako postoji uzajamnost, predaje se pisani zahtjev. Strani državljanin predaje zahtjev fizički u pisarnici ili šalje poštom na adresu:
Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske
Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo
Ulica grada Vukovara 49
10000 Zagreb
Uz pisani zahtjev, potrebno je priložiti i sljedeće dokumente:
Ako dolazite iz država koje nemaju uzajamnost s Republikom Hrvatskom način stjecanja nekretnine je putem osnivanja trgovačkog društva u RH i kupovine nekretnine na ime novoosnovanog društva.
Što još treba znati?
Bilo da je kupac državljanin zemalja EU ili ne, postoje izuzeci, tj. vlasništvo se ne može stjecati na:
Također, treba znati da porez na promet nekretnina iznosi 3% kupoprodajne cijene nekretnine i da ga u pravilu snosi kupac.
Kako bi stekli vlasništvo, strani kupci moraju ishoditi OIB (osobni identifikacijski broj).
Ugovore o kupoprodaji te Ugovore o najmu/zakupu sastavljaju odvjetnički uredi sa kojima surađujemo. Ugovor o kupoprodaji ugovorne strane idu ovjeriti kod javnog bilježnika uz prisutnost agenta, dok se ugovor o najmu/zakupu mogu ovjeriti na zahtjev ugovornih strana. Ovjeru Ugovora u Republici Hrvatskoj vrše javni bilježnici dok se Ugovori u inozemstvu ako se radi o hrvatskim državljanima mogu ovjeriti u diplomatsko konzularnim predstavništvima RH u inozemstvu ili ako se radi o stranim državljanima kod javnog bilježnika u inozemstvu uz najčešće Apostille.
Porezna oslobođenja se dijele na opća, oslobođenja pri unosu nekretnine u trgovačko društvo te oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade.
Kod općih oslobođenja, porez na promet nekretnina ne plaćaju:
Porezno oslobođenje pri unosu nekretnine u trgovačko društvo
Kada se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva, ne plaća se porez na promet nekretnina (čl. 14. st. 1. ZPPN).
Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja te u postupku podjela trgovačkog društva u više trgovačkih društava (čl. 14. st. 2. ZPPN).
Međutim, ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, utvrđuje se pripadajući porez na promet nekretnina (čl. 14. st. 3. ZPPN).
Porezno oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade
Zemljišne knjige su javne knjige u koje se upisuju podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.
Zemljišna knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.
Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova u Republici Hrvatskoj.
Izvadak iz zemljišne knjige prikazuje činjenično i pravno stanje nekretnine u trenutku izdavanja izvatka.
To je jedini dokaz o pravu vlasništva na nekoj nekretnini.
Na temelju izvatka iz zemljišne knjige sklapaju se svi pravni poslovi vezani uz nekretnine (npr. ugovori o darovanju, kupoprodaji, zalogu).
Zemljišnoknjižni izvadak se sastoji od tri dijela:
– posjedovnice ili popisnog lista (list A) u kojem je upisana nekretnina, odnosno njena glavna obilježja – katastarski broj, površina, adresa, način uporabe, izgrađenost i sl.
– vlastovnice ili vlasničkog lista (list B) u kojem se upisuje vlasništvo, odnosno podaci o vlasniku nekretnine, sve promjene u vezi s vlasništvom te osobna ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut u odnosu na upravljanje ili raspolaganje zemljišnoknjižnim tijelom primjerice: maloljetnost, skrbništvo, pružanje roditeljskog prava, otvaranje stečaja.
– teretovnice ili teretnog lista (list C) iz kojega je vidljivo je li nekretnina opterećena pravima trećih osoba, primjerice hipotekom, pravom nazadkupa, prvokupa, najma ili zakupa, otkupa, koncesije zabilježbom ovrhe, zabranom opterećenja i otuđenje i dr.
Plomba je oznaka zaprimljenog, ali još neriješenog prijedloga, na temelju kojeg se zahtijeva provedba nekog upisa u zemljišnoj knjizi.
Na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave moguće je samo vidjeti je li na zemljišnoknjižnom ulošku postoji plomba (tzv. aktivna plomba), ali nije moguće vidjeti na što se ta plomba odnosi.
Kada se izdavanje zemljišnoknjižnog izvatka traži u nadležnom zemljišnoknjižnom sudu, moguće je zatražiti izvadak sa sadržajem plombi na kojemu će biti vidljiv podatak tko je predložio upis, i o kakvom se prijedlogu radi.
Katastar je registar podataka o zemljištu i nekretninama Državne geodetske uprave.
Što je katastarska čestica?
Da bi pristupili gradnji potrebna vam je pravomoćna građevinska dozvola.
Građevinsku dozvolu izdaju nadležni gradski ili županijski uredi za graditeljstvo i prostorno uređenje ovisno o mjestu gdje se planira gradnja odnosno rekonstrukcija objekta. Popis nadležnih ureda pronaći ćete na stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Uporabnu dozvolu izdaje nadležni Odjel za graditeljstvo, koji je izdao Građevinsku dozvolu. Za nove građevine, Uporabna dozvola se traži po završetku gradnje. U sklopu dobivanja Uporabne dozvole, Odjel za graditeljstvo obavlja tehnički pregled građevine, a ako je građevina izvedena prema Građevinskoj dozvoli, izdaje se Uporabna dozvola.
Etažiranje je postupak izmjere i prikupljanje imovinsko-pravne dokumentacije kako bi izradio etažni elaborat. U etažnom elaboratu definirani su svi dijelovi nekretnine i međuvlasnički odnosi. Dijelovi ( jedinice ) nekretnine mogu biti zatvoreni ( stan, poslovni prostor, spremište, šupa, … ) i otvoreni prostori ( parking, garažno mjesto, vrt, cvjetnjak … ) i/ili cijeli objekti ( garaža, drvarnica, sjenica … ) koji mogu biti posebni ili zajednički ( dvorište, hodnik, stepenište … ).
Tabularna isprava/izjava je dokument kojim prodavatelj izjavljuje da je nekretnina u cijelosti isplaćena te da dopušta upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na kupca.
Prodavatelj mora izdati kupcu tabularnu ispravu/izjavu, ako je kupac svoje obveze izvršio na uredan način, odnosno isplatio ugovorenu cijenu.
Tabularna isprava/izjava može biti dio kupoprodajnog ugovora ili se može izdati kao zaseban dokument. Ista također može biti uvjetna, primjerice, da se kupcu dozvoljava upis vlasništva po isplati kupoprodajne cijene ili bezuvjetna, primjerice, dozvoljava se kupcu upis prava vlasništva bez ikakve daljnje suglasnosti.
Tabularna isprava/izjava također mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika.
Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade a izrađuju ga ovlaštene osobe za energetsko certificiranje – energetski certifikatori.
Dokument vrijedi deset godina od dana njegova izdavanja i sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, rok važenja certifikata, podatke o osobi koja je izdala i izradila energetski certifikat, podatke o osobama koje su sudjelovale u izradi energetskog certifikata, oznaku energetskog certifikata, podatke o termotehničkim sustavima, energetske potrebe zgrade, podatke o korištenju obnovljivih izvora energije, prijedlog mjera, detaljnije informacije i objašnjenje sadržaja energetskog certifikata.
Compare listings
Compare
